Veliki izborni utorak - Dvije pobede Georgea W. Busha 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 20

SADRŽAJ
1. UVOD 3
2. KLJUČNI POJMOVI 4
2.1. Federalizam u SAD 4
2.2. Američki predsjednik 4
2.3. Predsjednički izbori 5
2.3.1. Preliminarni izbori 6
2.3.2 Stranačke konvencije 6
2.3.3. Izborna kampanja 6
2.3.4. Dan izbora – veliki utorak 6
2.3.5. Elektorski ili izbornički kolegiji 7
3. AKTERI IZBORA 8
3.1. Ključne osobe predsjedničkih izbora 2000. i 2004. godine 8
4. KRONOLOGIJA POBJEDA I PORAZA 11
4.1. Predsjednički izbori 2000. 11
4.2. Postizborne po(r)uke 2000. godine 14
5. PREDSJEDNIČKI IZBORI 2004. 15
6. ZAKLJUČAK 18
7. LITERATURA 20
1. UVOD
Uz osvrt na tijek i po(r)uke dviju posljednjih predsjedničkih izbora, seminar će predstaviti temeljne pojmove vezane uz taj segment američkog federalizma, te glavne aktere izbora, dvostrukog pobjednika Georgea Walkera Busha i njegovu dvojicu neuspješnih konkurenata, Ala Gorea iz 2000. godine i Johna Forbesa Kerrya iz 2004.
2. KLJUČNI POJMOVI
2.1. Federalizam u SAD
Današnje Sjedinjene Američke Države federacija su koju čini 50 saveznih država. Povijest američkog federalizma može se pratiti od 1878. godine, kad se rađa ideja o izgradnji savršene Unije, koja je, u vrijeme dok je na snazi još bio Statut o konfederaciji, prerasla u izrazit problem za očeve nacije i 13 država utemeljiteljica (G.Nathan,1989,7) Svaka od tih država željela je sačuvati suverena prava stečena odcjepljenjem od Engleske, pa je uravnoteženje prava država s potrebama središnje državne vlasti postalo ključno. Tvorci Ustava dopustili su na kraju državama da zadrže prava na reguliranje svakodnevnog života građana, pod uvjetom da ta prava nisu u sukobu s potrebama i dobrobiti države kao cjeline. Kratka epizoda koja je narušila trend uspona američkog federalizma četverogodišnji je Građanski rat (1861.-1865.) koji je između južnih i sjevernih država izbio radi sukoba oko prava savezne državne vlasti da regulira robovlasničke odnose u mlađim državama Unije. Krvavi okršaj završava pobjedom sjevernjačkih unionista zagovornika abolicije i supremacijom federalnog uređenja koje je u osnovi ostalo nepromijenjeno do današnjih dana. Slijedom toga, svaka od 50 država, suvremenih federalnih jedinica, suvereno upravlja decentraliziranim poslovima kao što su prosvjeta, lokalna policija i oporezivanje, uvjeti rada, vjenčanja i razvodi. Autonomija u tom segmentu toliko je zaživjela da dvije susjedne države o potpuno istoj stvari često imaju bitno različite zakone.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]